User Rating: / 1
PoorBest 

Intervju: EDIN RAMIĆ, predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS:

SLJEDBENICI VELIKOSRPSKE POLITIKE SU IZGLEDA UPORNIJI U SVOJIM NAKANAMA NEGO ONI KOJI SU BRANILI BOSNU

Prijedlog Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi je izglasan u Narodnoj skupštini RS bez prisustva poslanika iz reda bošnjačkog naroda. Potom je bila pokrenuta inicijativa za zaštitu vitalnog nacionalnog intresa po kojoj  se Ustavni sud RS već izjasnio smatrajući je neutemeljenom. Šta je Vaš slijedeći korak, ako ga ima?

RAMIĆ: Na sjednici Vijeća naroda 16. ovog mjeseca bit će razmatrano pitanje zaštite Vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka na Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, nakon eventualnog neusaglašavanja procedura predviđa usaglašavanje na zajedničkoj komisiji Vijeća naroda i Narodne skupštine RS a ako se ne postigne saglasnost onda predmet ide na Ustavni sud RS. Izvjesno je da će ipak Zakon o referendumu i građanskim inicijativama završiti na Ustavnom sudu RS a kako će se sud odrediti teško je prognozirati. Dakle, procedura je još uvijek u toku.

Kako su se po ovom pitanju odredili poslanici iz reda hrvatskog naroda?

RAMIĆ: Poslanici u NS iz reda Hrvatskog naroda su članovi SNSD-a i PDP-a tako da su glasali u skladu sa stranačkim a ne nacionalnim interesima. Ista je situacija u Vijeću naroda kao i Narodnoj skupštini kad su u pitanju predstavnici Hrvata, s tim da u Vijeću naroda participiraju dva delegata NHI/HSS koji ipak često glasaju slično kao i predstavnici bošnjačkog naroda.

Zaista, da li Ustavni sud RS štiti konstitutivnost naroda u tom entitetu i kojih/kojeg?

RAMIĆ: Mi smo uputili apelaciju Ustavnom sudu BiH jer smatramo da je Poslovnik o radu ustavnog suda RS neustavan, zapravo on onemogućava zaštitu nacionalnog interesa Hrvata i Bošnjaka u RS, vidjećemo kako će biti okončana procedura. Uloga Ustavnog suda RS nije onakva kakvu očekuju Bošnjaci i Hrvati.

U Parlamentarnoj skupštini BiH je na snazi tzv. entitetsko glasanje, za koje se Dodik i njegovi sateliti grčevito bore da ostane i u nekom budućem Ustavu. U Narodnoj skupštini RS važi princip “jedan čovjek jedan glas”. Dakle, na nivou BiH Srbi (i ne samo oni) mogu blokirati šta god žele, a na entiteskom nivou, konkretno u RS, Bošnjaci i Hrvati mogu biti preglasani. Komentar?

RAMIĆ: To je dio loših Dejtonskih rješenja koji se može ispraviti snažnijim angažmanom Bošnjaka i Hrvata u RS, dakle izlaskom na izbore. U RS Srbi imaju apsolutnu dominaciju nad svim tokovima a BiH mogu blokirati kad kod im padne na pamet i to je tako, istovremeno u RS ne dozvoljavaju prava drugima kakva imaju na nivou BiH. Dugotrajan je proces da se isprave sve nepravde, ali treba biti ustrajan.

Možda je pitanje prestrogo i previše pojednostavljeno, ali ja ću ga ipak postaviti: ima li uopće smisla participirati u Skupštini i Vladi entiteta gdje se uvijek može biti preglasan, gdje su male ili nikakve šanse da se na bilo šta bitnoga za, konkretno, bošnjački narod, utječe i gdje je, zapravo, na djelu klasična majorizacija?

RAMIĆ: Pitanje jeste na mjestu. Međutim, Ustav je takav da omogućava postavljanje predstavnika Bošnjaka i Hrvata od strane srpskog naroda, takva je trenutno situacija u Vladi RS, imate predstavnike svoga naroda sa kojim nemate gotovo nikakve veze niti ih zanima šta narod koji predstavljaju misli o bilo čemu. Jedino je rješenje kroz izborni proces, koji naši ljudi često zapostavljaju, dijaspora sve više.

Da li je, po Vama, OHR trebao efikasno i principjelno  reagirati u povodu usvajanja Prijedloga Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi?

RAMIĆ: Naravno da jeste, ali očigledno je OHR prestao sa radom samo to još neće da saopšte. Trebali su reagirati i na ponašanje Ustavnog suda RS, OHR je nametnuo amandmane na Ustav RS i sada neće da tumače svoje amandmane. Ostavljaju da se mrcvarimo kroz komplikovane procedure a rezultat je na kraju poznat.

Dodiku, Radojčiću i kompaniji će vjerovatno slijedeći antibosanskohercegovački i, ako hoćete, antidejtonski potez biti Prijedlog Zakona o popisu stanovništva, čime bi se i formalno-pravno cementiralo stanje postignuto genocidom i drugim ratnim zločinima. Jeste li spremni za borbu da pokušate spriječiti tako nešto?

RAMIĆ: Mi ćemo se uvijek usprotiviti svemu što smatramo da šteti našem narodu i državi, nažalost naše mogućnosti su Ustavom ograničene, i zato se Dodik i ekipa tako ponašaju. Neka međunarodna zajednica omogući Bošnjacima i Hrvatima ista prava kao Srbima u FBiH, kroz uvođenje Doma naroda sa punim kapacitetom i onda nema problema, ali očigledno da to ne žele.

Zakon o dvojnom državljanstvu također je omča oko vrata stotinama hiljada prognanih Bošnjaka, pa  i samoj BiH. Kako se izboriti za njegove izmjene, odnosno spriječiti da za koju godinu naša domovina ostane bez najmanje pola miliona svojih rođenih državljana?

RAMIĆ: Izmjenama Ustava BiH to je jedino moguće. Mislim da je jedan od amandmana tretirao i pitanje dvojnog državljanstva. Međutim, oni koji ruše svaki postignuti kompromis zbog entitetskog glasanja zaboravljaju da ima i drugih pitanja koja su sporna i koja se u ovom trenutku mogu popraviti.

Vjerovatno ste upoznati sa drakonskim presudama Ćamilu Biliću i Sulejmanu Berbiću, iz sela Večići kod Kotor Varoši. Da li se iko od bošnjačkih zvaničnika u institucijama RS bori za njihovo oslobađanje, jer su osuđeni, kako se kod nas kaže, “na pravdi Boga”?

RAMIĆ: Plašim se da ćemo u budućnosti sve više biti svjedoci montiranih procesa kako bi se izjednačila uloga agresora i žrtve u proteklom ratu. Neće to nikad biti moguće, ali sljedbenici velikosrpske politike su izgleda uporniji u svojim nakanama nego oni koji su branili i odbranili BiH. Prije neki dan sam bio u Kotor Varoši i razgovarao sa povratnicima, postoji strah od objektivnosti pravosuđa, koji je opravdan.

Evo nas sada kod slučaja hapšenja Ejupa Ganića. S tim u vezi zanimljiva je izjava njegovog kolege iz tadašnjeg Predsjedništva, Stjepana Kljujića, koji kaže da, za razliku od Ganića, on (Kljujić) zna ko su Englezi. Da li je gospodin Ganić bio najblaže rečeno, neoprezan kada je, znajući za potjernicu, ipak putovao - i to u London?

RAMIĆ: Kako se može gosp. Ganiću spočitavati neopreznost kad Međunarodni sud pravde u Hagu, zadužen za zločine u bivšoj SFRJ nije našao elemenata odgovornosti dr. Ganića, isto tako Sud BiH nije našao ništa sporno, zbog čega bi dakle on smatrao sam sebe odgovornim i ograničavao kretanje kad ima čistu savjest. Ovo što se desilo je ipak atak na suverenost BiH i kao takvog treba ga i posmatrati.

Bez obzira kako će se ovaj slučaj sa Ganićem završiti, vjerujete li Vi u tezu britansko-srpske zavjere?

RAMIĆ: Postoje elementi koji ukazuju na postojanje straha kod nekih evropskih zemalja od dominacije Bošnjaka-muslimana u BiH i na tom strahu velikosrpska politika i gradi svoje strategije, taj strah argumentima treba opovrgavati.

Milorad Dodik je izjavio da je Ejup Ganić više kriv za rat u BiH nego Biljana Plavšić. Da li je Vas ovakva izjava iznenadila?

RAMIĆ: Malo koja izjava gosp. Dodika treba iznenaditi bilo koga. Čovjek je jednostavno spreman izjaviti bilo šta što će mu donijeti neki politički poen, koliko je spreman uraditi to je sada pitanje. Njegova transformacija iz radikalnog demokrate u radikalnog nacionalistu malo je gdje viđena u demokratskom svijetu.

Hoće li ovaj slučaj oko Ganića radikalizirati političku situaciju u BiH, te poremetiti diplomatske odnose na relaciji BiH-Srbija?

RAMIĆ: Smatram da hoće, i mislim da bi BiH trebala staviti do znanja Srbiji da je dosta, ako smo se mogli odbraniti možemo i sačuvati ono što smo odbranili.

Nije daleko ni oktobar, odnosno izbori. Imate li kakvu poruku za naše ljude u muhadžirluku?

RAMIĆ: Hvala vam na svoj podršci i pomoći koju pružate svojoj rodbini, prijateljima u BiH i državi BiH. Molim vas, registrirajte se i izađite na izbore, izaberite one koji će zastupati vaše interese - to je sada najpotrebnija pomoć. Imamo ogroman potencijal koji nismo iskoristili, to ste vi, vjerujem da smo vas nekad razočarali, ali toliko je stranaka, toliko čestitih ljudi na listama da je uvijek moguće naći nekoga ko zaslužuje vaš glas.

Hvala velika za ovaj razgovor.

RAMIĆ: Hvala Vama i svako dobro.